Jedini srpski dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Ivo Andrić dobio je tu nagradu za svoju zbirku dela koja uključuje i roman Na Drini ćuprija.
Ovo delo se ubraja u najveća blaga svetske književne baštine i ima istorijski značaj za prostor Balkana.
Čitajuči ovaj roman od korice do korice proćićete kroz vekove postojanja jednog mosta i sagledati dešavanja u životima ljudi u Višegradu i okolini.
Radnja u romanu Na Drini ćuprija se odvija u periodu od sredine 16-og veka do 1914.-te godine. Ovo je period od početka gradnje višegradskog mosta do početka Prvog svetskog rata. Ovaj period se deli na četiri epohe koji obuhvataju značajne događaje u istoriji regije u hronološkom redosledu.
Prva epoha
Prva epoha opisuje period izgradnje mosta i ujedno je i najduža. Istorijski, ovo je period od oko 1566.-te do 1571.-e godine. Takođe i period nakon izgradnje je opisan kroz mnoštvo mitova, legendi, istorijskih događaja i dugodovština koje je pisac sakupio koje uključuju most i lokalno stanovništvo sve do sredine 19.-og veka.
Razlozi koji dovode do početka gradnje mosta su pomalo mitološki ali imaju i istorijsku pozadinu.
Period osmanske vladavine je u istoriji poznat i po ”danku u krvi”, odvođenju dece iz pokorenih područja Osmanskog Carstva na služenje sultanu. Jedan od dečaka koji je odveden iz Bosne je i Mehmed Paša Sokolović, Veliki Vezir i kasnije Sultan. On je naredio gradnju mosta na delu Drine na kome je postojala skela i po njegovom najranijem sećanju transport je obavljan veoma tesko.
Tok izgradnje mosta je pratilo mnoštvo događaja koji uključuju lokalno stanovništvo kao i one koji učestvuju u samoj gradnji. Naročito tragični događaji oslikavaju ovaj mračni period i ostavljaju mitove o samom mostu koji će se prenositi kroz vekove.
U ovom delu romana, tri priče ostavljaju najjači utisak. Najpre kažnjavanje Radisava sa Uništa koji je nabijen na kolac zbog sabotiranja gradnje. Zatim, nepogode kao što su poplave i pojave bolesti kao što je kuga. I treća priča o tragediji devojke koja nije želela da se uda te je skočila u hladnu Drinu.
Uz ove tri priče ima jos mnoštvo motiva iz ovog perioda koje možete pročitati u ovom romanu.
Uz sve nedaće koje prate izgradnju mosta, on je završen 1571-e godine. Na tarihu pokraj mosta je i napisano ko je i kada podigao most.
Pored mosta je podignut i han koji je radio sve do smrti prvog handžije Dauthodže.
Druga epoha
Kako vreme prolazi tako se i oblast oko mosta razvija i menja. Most je postao važan deo puta kroz regiju pa priče o strancima i prolaznicima nisu retkost.
Kako je ova regija ujedno i kulturološka spona između istoka i zapada, ovde vidimo kako se smenjuju i mešaju uticaji kultura.
Odlazak turske vlasti iz ove oblasti pred kraj 19.-og veka i jačanje austrougarskog i srpskog uticaja dovodi do izgradnje mnogih objekata kako infrastrukturnih tako i civilnih. Napravljena je pruga i hotel je otvoren pa dolazi do preporoda koji lokalno stanovništvo zatiče. Pisac opisuje poroke koji se javljaju a posebno je tragična priča o Milanu Glasinčaninu koji se kockao.
Položaj žena u društvu se drastično menja te je sada sve više žena uključeno u razgovore i rasprave.
Značajniji likovi koji se pojavljuju u ovom delu su stražar Gregor Fedun i Lotika.
Kako je sve više poroka, oko mosta je postaljena rasveta i straža. Rus Gregor je bio postavljen da stražari i bio je toliko posvećen svom poslu da se zbog propusta koji je napravio i ubio.
Lotika je žena koja je vodila Calerov hotel koji je bio prava slika novog života. Taj hotel ima i svoju priču koju pisac pridodaje svojoj priči o mostu.
Treća epoha
Sam pisac, Ivo Andrić, nije neposredni svedok događaja od izgradnje mosta do 20-og veka. U trećoj epohi on belezi svoja lična zapažanja iz događaja u Višegradu i okolini oko mosta. To je period od 1908-e do 1913-te godine. Najvažniji istorijski događaji ovog perioda su aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske i Balkanski ratovi.
Politički motivi preovladavaju u ovom delu kao i priče omladine iz kraja sa kojima se pisac poistovećuje. On deli njihova interesovanja i izražava svoje razumevanje.
Zbog sve većeg uticaja istoka i zapada, počinje osnivanje verskih i nacionalnih organizacija i pokreta. Otvaraju se poslovi i banke podeljeni po veri i naciji. Najvise se isticu srpska i muslimanska banka.
U jednom kraćem periodu u kasabu dolazi i vojska i most je miniran. Međutim, ne dolazi do većih sukoba te vojska brzo odlazi i sve se vraća u normalu.
Kako je ovo hronološki nastavak iz prethodne epohe, tako se pisac nadovezuje i na priču o Lotiki i njenom hotelu. Ona proživljava sve nedaće nastalog vremena i nastoji da održi svoj posao uprkos svemu. Njoj se pisac divi i detaljno je opisuje u svom delu.
Četvrta epoha
U četvrtoj epohi dolazi do svojevrsnog kraja za mnoge događaje vezanih za most koje je pisac ispratio u ovom delu. Period je vrlo kratak u istorijskom smislu, proteže se samo godinu dana i to ratne 1914-te godine koja je u mnogome prekretnica za istoriju Bosne i celog kraja oko mosta.
Godina je bila rodna, prinosi su bili obimni posebno šljive i ostalog voća. Uvedeno je i električno osvetljenje u kasabi oko mosta. Međutim, dobra godina nije potrajala.
Atentat na Franca Ferdinanda u Sarajevu je označio početak Velikog rata te se mnogi Srbi iz regiona iseljavaju. Javlja se i epidemija trbušnog tifusa zbog kog stradaju važne ličnosti iz lokalnog života. On njih, najpoznatija ličnost je doktor Balaš.
Na kraju i sam most strada usred rata. Uništen je jedan stub te je most presečen.
Lotika uz sve muke konačno napušta hotel i napušta kasabu.
Prominentna ličnost koju pisac koristi kao propovednika događaja u svojoj priči je i Alihodža. On predviđa dolazak tamnih vremena i zle sudbine tokom četvrte epohe u ovom romanu. Po njemu, prokletstvo koje nastaje usled uništenja mosta je vesnik ratova koji slede.
ivo-andric-na-drini-cuprija (1)_compressedBesplatno PDF Preuzimanje – OVDE
Poštarina (Besplatna isporuka, porudžbina preko 3000din): Srbija 180din Crna Gora, Bosna i Hercegovina (8,5 EUR), inostranstvo DHL (7,5 EUR) | Realizacija kupovine podržana od strane partner kompanije Korisna Knjiga d.o.o
Autor Knjige:
Ivo Andrić
Ivo Andrić; rođen kao Ivan Andrić (09. Oktobra 1892 - 13. Marta 1975) najznačajniji je Jugoslovenski književnik, romanopisac, i pisac kratkih priča.