Nebo Se Ruši Od Sidni Šeldon
Posle Tame Od Sidni Šeldon, Tili Bagšo
Sjaj Zvezda Od Sidni Šeldon
Vetrenjače Bogova Od Sidni Šeldon
Šta Donosi Sutra Od Sidni Šeldon, Tili Bagšo
“Imate dva izbora. možeš nastaviti da bežiš i da se kriješ i kriviš svet za svoje probleme, ili možeš da se zauzmeš za sebe i odlučiš da budeš neko važan.”
Sidni Šeldon je bio romanopisac, scenarista i dramaturg. Bivši čitač scenarija za Universal i Twentieth Century-Fox Studios; scenarista i reditelj filmova za Metro-Goldwyn-Mayer i Paramount; kreator, producent i pisac televizijskih emisija, Los Anđeles, Kalifornija, počevši od 1963. Godine. Takođe je bio i izvršni producent filmova i mini serija zasnovanih na njegovim romanima.
Šeldon je rođen 1917. godine u Čikagu, Ilinois. Izgledalo je malo verovatno da će postati pisac, Šeldon je na svojoj veb stranici primetio da su oba njegova roditelja napustila treći razred. Njegov otac nikada u životu nije pročitao knjigu, a on je bio jedini u porodici koji je završio srednju školu. Nakon što je završio srednju školu, Šeldon je pohađao Univerzitet Northwestern, ali su ga ekonomske poteškoće primorale da odustane. Zatim je otputovao u Los Anđeles u nadi da će postati scenarista, da bi na kraju dobio posao čitaoca u Universal Studios. Tokom svog boravka tamo, Sheldon se prvi put okušao u pisanju scenarija, sarađujući sa Benom Robertsom na brojnim manjim filmovima. Posle boravka u američkom vazduhoplovstvu, Šeldon je otputovao u Njujork, gde je napisao hit brodvejske mjuzikle “Vesela udovica”, “Džekpot” i “Snivaj” uz muziku. Vrativši se u Holivud, stekao je reputaciju talentovanog scenariste, dobivši Oskara 1948. godine za scenario za “Neženju” and the “Bobbi-Soker”, romantičnu komediju sa Kerijem Grantom, Mirnom Loj i Širli Templ.
Na Grantov predlog, Šeldon je čak bio na audiciji za jednu od glavnih uloga u filmu. Uprkos neuspehu, Sheldon je kasnije potpisao ugovor sa Metro-Goldwyn-Mayer, radeći kao pisac, producent i režiser tokom svojih dvanaest godina tamo.
Dobio je nekoliko nagrada Udruženja scenarista za svoje napore na proslavljenim mjuziklima “Uskršnja parada”, u kojima su glumili Džudi Garland i Fred Aster, i “Eni uzmi oružje”.
Kasnih 1950-ih Šeldon se ponovo bavio Brodvejem, sarađujući sa Herbertom i Doroti Filds i Dejvidom Šoom na “Redheadu”, koji je osvojio četiri nagrade Toni, uključujući i najbolji mjuzikl. Prešao je na televiziju početkom 1960-ih, nakon što ga je ABC zamolio da napravi emisiju za Patty Duke, koja je igrala Helen Keler u hvaljenom filmu “Čudotvorac”. Debitujući 1963. godine, u emisiji Patty Duke Shov predstavljena je mlada glumica u dvostrukim ulogama, portretišući identične rođake koji su često menjali identitete. Šeldon je napisao sve scenarije za The Patty Duke Show, monumentalni napor s obzirom da je studio snimao trideset devet emisija godišnje.
Šeldon je takođe napisao i producirao popularnu situacionu komediju “I Dream of Jeannie”, u kojoj je Barbara Eden u glavnoj ulozi šarmantni, ali nevini duh i Lari Hagman kao iznervirani astronaut kojem služi. Premijerno prikazan 1965. godine, “Sanjam Jeannie” je imao početnu emisiju od pet godina i od tada je viđen u reprizama. Šeldon za uspeh emisije pripisuje činjenicu da je “neobičnu damu, magičnog duha stavio u bocu, u svakodnevnim situacijama, otuda su nastale komične situacije“. Godine 1967. Sheldon je dobio nominaciju za nagradu Emi za izvanredna književna dostignuća u komediji za svoj rad na “Sanjam Jeannie”. Tokom 1970-ih Šeldon je imao još jedan hit u ABC seriji “Hart to Hart”, u kojoj su Robert Vagner i Stephanie Povers u glavnim ulogama bili tim za rešavanje zločina između muža i žene.
Zahvaljujući knjigama kao što su “Stranac u ogledalu” i “Krvna linija”, Šeldonova karijera romanopisca bila je podjednako uspešna
Tipična Šeldonova priča prikazuje prelepu i odlučnu heroinu koja se osveti svojim neprijateljima; kako Konroj kaže, u Šeldonovim romanima “lepe, ali često siromašne i čiste heroine bivaju silovane, sodomizirane i prevarene, i nastavljaju da se osvete sumnjivim, često nezakonitim, ali genijalnim metodama“.
Ova dela, sa svojim brzim zamahom i masovnom privlačnošću, „očigledno zadovoljavaju sve osim većine književnih kritičara, koji popularnost i kvalitet smatraju nespojivima“, prokomentarisao je umetnički urednik Los Anđeles Tajmsa Čarls Čamplin. Zaista, Šeldonovo delo nije dobro prošlo kod kritičara, koji često krive njegove zaplete i likove kao neverovatne, a njegovu prozu kao “statičnu i bledu“. Neki recenzenti su, međutim, našli zasluge u Šeldonovom radu; kao što je Kerol E. Rincler primetila u Vašington postu, “nema puno pisaca u okolini na koje se može pouzdati da će iz vremena na vreme proizvesti dobro čitanje smeća; Šeldon je jedan od retkih“. “Vetrenjače bogova”, objavljene 1987. godine, dobile su slične pomešane kritike.
Drugi kritičari su, međutim, pozdravili ovaj napor sa manje entuzijazma. “Pesak vremena” je nešto bolje prošao kod kritičara. Priča prati četiri katoličke časne sestre čiji je mir narušen kada njihov španski samostan sravni sa zemljom od strane vojskovođe koji veruje da sestre skrivaju baskijske separatiste. Uprkos sugestijama kritičara da je Šeldonova fikcija do 1990-ih počela da zastareva, ovaj veteran romana je ostao popularan kao i uvek, a njegov sedamnaesti roman, Nebo pada, pozitivno je impresionirao recenzente.
Godine 1989. Šeldon se oženio Aleksandrom Kostof, bivšom dečjom glumicom i direktorkom za oglašavanje
Trenutno je Aleksandra predsednik upravnog odbora Bighorn instituta, neprofitne organizacije posvećene očuvanju divljih ovaca u svetu kroz istraživanje i obrazovanje. Gospođa Šeldon je pomogla svom mužu u njegovom opsežnom istraživanju koje ih je odvelo u zemlje širom sveta.
Šeldoni su veliki deo svog vremena delili između svojih domova u Palm Springsu i Los Anđelesu. Sidni Šeldon je preminuo 30. januara 2007. Njegova supruga Aleksandra bila je pored njega.
Književna Dela Sidni Šeldona
- Druga strana ponoći (1973)
- Sećanja na ponoć (1990)
- Ambiciozne žene
- Zvezde sijaju (1992)
- Najbolji planovi (1997)
- Nebo pada (2001)
- Golo lice (1970)
- Stranac u ogledalu (1976)
- Bloodline (1977)
- Bes anđela (1980)
- Majstor igre (1982)
- Ako sutra dođe (1985)
- Vetrenjače bogova (1987)
- Pesak vremena (1988)
- Zavera sudnjeg dana (1991)
- Zvezde sijaju (1992)[31][kružna referenca]
- Ništa ne traje večno (1994)
- Jutro, podne i noć (1995)
- Najbolji planovi (1997)
- Reci mi svoje snove (1998)
- Nebo pada (2001)
- Da li se bojiš mraka? (2004)
- Druga strana mene (2005)
- Brodvejske predstave
- Vesela udovica (1943)
- Džekpot (1944)
- Sanjaj uz muziku (1944)
- Alisa u oružju (1945)
- Crvenokosa (1959)
- Rimska sveća (1960)
- Kralj Njujorka (1961)
- Sudija (1962)